Navucem zavjese da oci ne vide
Ovaj grad pod sjenom od oblaka.
Hocu da zamislim kako je divan dan
Kako je tu jos, nije otisla.
U sobi svaka stvar na nju me podsjeca,
Na casi trag od njenih je usana.
U svemu trazim je, cuvam dodir njen,
Taj mali oziljak u dlanu zarobljen,
Lazem da procice, da nije za mene.

Ref:
Ali lomi me svako sjecanje,
I svaki dan nedostaje, zaboravim
Al’ ne prestaje, ona jos uvijek je tu,
I kao da nisam vise svoj, od prvog
Dana njoj samo ja pripadam, a
Sada propadam.

U sobi svaka stvar na nju me podsjeca,
Na casi trag od njenih je usana.
U svemu trazim je, cuvam dodir njen,
Taj mali oziljak u dlanu zarobljen,
znam da s’ [bad word] srecnu
Probudi je dan, dobro znam, ali
Nikako da pamet poslusam.
Lazem da procice, da nije za mene.
Lazem da dobro je, da nije do mene
I da je kriva.